Tržište maloprodaje oduvek se brzo razvijalo. Međutim, kako tehnologija svakodnevno postaje sve naprednija, povezujući potrošače i trgovce na načine koji su bili nezamislivi krajem dvadesetog veka, maloprodajno okruženje doživljava eksponencijalne promene. Razvoj novih tehnologija nesumnjivo će transformisati potrošačka iskustva u kupovini, ali način na koji trgovci na njih reaguju i kreću se kroz iste odrediće budući poslovni model maloprodaje i način na koji kupujemo. Postoje tri teme koje će definisati retail industriju u budućnosti: upotreba "big data", kako olakšati kupcima da žive zdravije i održivo poslovanje.
Kako bismo olakšali i unapredili iskustvo potrošača, fokus retailera biće na korišćenju digitalnih alata i tehnologija u fizičkoj maloprodaji. Oko 34.9% kupaca uživa u iskustvu kupovine uživo, a čak 84.2% potrošača veruje da će se vratiti u prodavnicu nakon pozitivnog iskustva koje su doživeli u kupovini.*
Tehnologija će nam poslužiti da povećamo brzinu obavljanja usluge i smanjimo frikcije kod check-outa, a više od polovine potrošača kaže da im je mogućnost self-checkouta važan benefit zbog kog odlučuju da se vrate u određenu prodavnicu.
Tehnologije iz Retail of Things (RoT) dovode nas do izazova kako da efikasno upravljamo podacima koje mogu da prikupe, kao i da ih na pravi način koriste. Iako pametni i povezani uređaji mogu savršeno snimati i prenositi podatke, analiza je takođe ozbiljan izazov kako bi se oni „pretvorili“ u značajne uvide koji mogu da unaprede poslovanje. Uz to, trgovci moraju da obezbede poštovanje i zaštitu podataka o kupcima.
*Izvor: Raydiant, State of the in-store experience report, Aug 2021.
U doba instant zadovoljstava, potrošači žude za neposrednošću i očekuju dostavu istog dana kao standardnu uslugu. Nova generacija ove usluge ide korak dalje i kreće se prema ultra brzoj dostavi u roku od samo 10 do 15 minuta od trenutka narudžbe kupca.
Q-commerce (skraćeno od Quick commerce) nova je stepenica u razvoju online kupovine. Ona spaja sve elemente najbitnije kupcu – (dovoljnu) širinu asortimana, konkurentnu cenu, brzinu dostave, praćenje pošiljke u stvarnom vremenu, kao i kvalitetnu i brzu komunikaciju tokom i nakon kupovine.
Kako bi se izborili sa povećanom potražnjom potrošača za hiperlokalizovanim opcijama dostave, tokom sledeće godine mnogi trgovci uložiće napore u povećanje svojih flota za dostavu ili će se udružiti sa instant delivery servisima. Sva ova partnerstva su usredsređena na dostavu istog dana, omogućavajući retailerima da se efikasnije takmiče sa zlatnim standardima isporuke kakve npr. pruža Amazon.
Amazon trenutno dominira sa 77.7% prihoda od maloprodajnih medijskih oglasa (retail media ad revenue). Sada i mnogi drugi trgovci traže priliku na tom terenu. I Walmart i Instacart će ponuditi pravu konkurenciju Amazonu sa svojim tržišnim udelima koji će se povećati u narednim godinama. Multichannel retaileri kao što su Best Buy, Target, The Home Depot i Kroger takođe su razvili sopstvene oglašivačke mreže, dok se druge komercijalne platforme kao što su Uber, DoorDash i Gopuff takođe upuštaju u prodaju oglasnog prostora.
Na ovom tragu imamo i regionalni primer, pa tako naše kolege u Sloveniji ulaze u medijski prostor sa svojim inovativnim projektom “M Soseska”. Mercator time potvrđuje svoju viziju povezivanja, spajanja, kreiranja i preplitanja ideja među različitim područjima, segmentima i članovima “M komšiluka” ne samo u Sloveniji, već i na teritoriji cele regije.
Algoritmi igraju sve veću ulogu veću ulogu u otkrivanju proizvoda, otvarajući novi put za Social Commerce. Algoritmi poput TikTokovog “For you” feedaa i Instagramovog Shopping taba zamenjuju precizno targetirane oglase i organski sadržaj brendova i influensera kao sredstvo otkrivanja proizvoda i brendova na društvenim medijima. Trend #TikTokMadeMeBuiIt – gde korisnici objavljuju video snimke proizvoda koje su otkrili na TikToku – savršen je primer ovog fenomena.
TikTok će valjda pustiti oglašavanje i u Srbiji tokom sledeće godine. To će konačno pokrenuti masu brendova da posvete više resursi ovoj platformi i kreiraju interesantniji sadržaj kada prebrodimo početnu fazu lutanja i upoznavanja u kojoj smo sada.
Održivost kao takva je sigurno jedna od malobrojnih “termina” koja će obeležiti sledeću godinu u svim sferama. Od brendova i trgovaca se očekuje da odgovore na promenjena očekivanja potrošača u vezi sa nabavkom, pakovanjem i dostavom proizvoda.
Prema nedavnom istraživanju, kupci generacije Z traže održivu maloprodaju. Velika većina kupaca generacije Z radije kupuje održive brendove i oni su najspremniji potrošiti 10% više na održive proizvode.* Izveštaj je takođe otkrio da će generacija Z zajedno sa millennialsima najverovatnije donositi odluke o kupovini na osnovu vrednosti i principa (ličnih, socijalnih i ekoloških). Ranije bi se činilo nemoguće da bi Walmart u partnerstvu s ThredUpom, vodećim web shopom za preprodaju modnih dodataka, prodavao odeću u vlasništvu poznatih modnih kuća i brendova poput Anne Klein i Tommy Hilfiger.
Iako veliki broj retailera u komunikaciji ističe svoju predanost održivosti, biti autentičan nije tako lako i oni koji trguju održivošću bez da je podupiru realnim aktivnostima, stavljaju sebe u značajan rizik. Izazov pred ovakvim akcijama upravo leži u komunikaciji – kako možemo i da budemo interesantni i da prenosimo poruke o vrednostima koje gajimo, ali i uključimo i angažujemo javnost, kako da korporativne ciljeve pretočimo u nešto što će potrošačima biti interesantno ili blisko.
Da zaključimo, trgovci moraju biti spremni da se u narednim godinama kontinuirano prilagođavaju ovim promenama i trendovima ako žele da zadrže konkurentsku prednost na maloprodajnom tržištu. Uz odgovarajuće alate, stručnost i procese, mogu osigurati da ostanu konkurentni čak i u neprestano promenjivom marketinškom okruženju.