Trendovi primene inkluzivnog dizajna

Zamislite svet u kojem boje govore, daltonisti uživaju u navigaciji, a sportisti sa povređenim zglobom jednostavno koriste glasovne komande za pretragu na internetu. Zamislite svet gde parkovi i javni toaleti, postaju mesta koja služe svim građanima – od starijih osoba do onih sa invaliditetom, uz rampe, taktilne staze i akustičke signale. Ne morate više ni da zamišljate – jer ovaj svet već postoji!

Inkluzivni dizajn je nastao u digitalnom prostoru, gde se uči iz potreba ljudi u najrazličitijim životnim okolnostima, prepoznajući kako se te okolnosti odražavaju na njihove poglede na svet. Za razliku od univerzalnog dizajna koji teži kreiranju proizvoda sa jednim rešenjem koje odgovara većini i onog custom-made koje se fokusira na specificne potrebe osoba sa invaliditetom, inkluzivni dizajn spaja oba ta pristupa, težeći da zadovolji što veći broj korisnika, uz poštovanje i prilagođavanje individualnim razlikama.

Ovaj holistički pristup ne samo da prepoznaje različite potrebe korisnika – od situacionih (mama dok drži dete ima slobodnu levu ruku) do onih vezanih za uzrast (trogodišnje dete koje ne može da dohvati fioku) pa sve do trajnih potreba (osobe sa invaliditetom) – već ih aktivno integriše u proces dizajniranja, stvarajući proizvode i usluge koji su zaista prilagođeni svima.

 

01 Dizajn proizvoda

Postizanje savršene ravnoteže između estetike i funkcionalnosti može biti izazov, ali ne i za brend poput NIKE-a. Kao jedan od pionira inkluzivnog dizajna, NIKE je napravio bum i postavio nove standarde sa svojom Flyease tehnologijom, koja je unapredila obuvanje patika za trčanje i košarku. Tehnologija uključuje praktičnu trakicu i rajsferšlus koji ide oko pete patike, što znači da možete bez problema obući ili skinuti patike - bez stresa i napora. Flyease patent pokriva potrebe svih, bez obzira na uzrast i fizičke sposobnosti.

Microsoftov adaptivni kontroler omogućio je vrhunsko gejming iskustvo milionima ljudi širom sveta, uključujući oko milijardu onih koji imaju trajna ili privremena stanja zbog kojih im korišćenje tradicionalnih gejming kontrolera postaje neprijatno ili nemoguće. Nastao je kao rezultat Microsoftovog hakatona, kada su dizajneri dobili izazov da uklone prepreke za igranje video igara kod vojnih veterana kojima su amputirani udovi.

Na domaćem tržištu kao i globalno, IKEA se posvetila inkluzivnom dizajnu - od drški na ormarima na visini koja odgovara deci, osobama sa invaliditetom ali i redovnim korisnicima - do funkcionalnih vrata i fioka koje ‘klize’ i otvaraju se bez puno napora.

 

02 Website i Apps

Inkluzivni dizajn sve više osvaja i vaše omiljene veb stranice i aplikacije, unapređujući korisničko iskustvo za sve! Zamislite ljude sa torbama ili rukom u gipsu – za njih su stvorene velike, intuitivne ikone koje se lako koriste jednim prstom ili samo jednom rukom.

Neki sajtovi, poput Netflixa, omogućavaju korisnicima da isključe animacije i trepereće elemente koji mogu izazvati nelagodnost, naročito za osobe sa fotosenzitivnošću. Za one koji se bore sa slabijim vidom ili lošim osvetljenjem, prilagodljiva veličina fonta, kao na Kindle-u, čini čitanje mnogo lakšim. Inkluzivni dizajn kreira digitalne prostore koji su ne samo funkcionalni, već i pristupačni svima.

I na domaćem tržištu stvari se pomeraju - primer inkluzivnosti je funkcija uvećanja fonta i pojačanja kontrasta na sajtu Banca Intesa, koja pomaže korisnicima sa slabijim vidom da lakše koriste usluge.

Be My Eyes je besplatna aplikacija koja povezuje slepe i slabovide osobe sa volonterima i predstavnicima kompanija, pružajući im vizuelnu pomoć putem video poziva u realnom vremenu. Od lansiranja 2015. godine, više od 6 miliona volontera je ponudilo svoju pomoć. Aplikacija, koja podržava više od 180 jezika, postala je najveća online zajednica za slepe i slabovide, kao i jedna od najvećih mikro-volonterskih platformi na svetu. Svakog dana, volonteri pomažu korisnicima da zajedno rešavaju svakodnevne probleme.

 

03 Ekstenzija portfolija

Industrija lepote je dugo ignorisala diverzitet, favorizujući uske, eurocentrične standarde lepote. Sa svojom proširenom ponudom nijansi tečnog pudera Fenty Beauty je ovaj problem ne samo uočio, već ga je i potpuno promenio. Sa početnom ponudom od 40 nijansi tečnog pudera proširenom na 50, brend je stvorio kampanju koja slavi raznolike lepote. Za samo mesec dana ostvaren je profit od 100 miliona dolara, a časopis Time ih je proglasio jednim od 25 izuma godine. Poznati "Fenty efekat" podstakao je ostale brendove iz industrije lepote da prošire svoje palete nijansi, stvarajući inkluzivniji prostor za sve tonove kože i raznolike ideale lepote.

Domaći inkluzivni modni brendovi su u sklopu Body Positivity pokreta lansirali odevne predmete i veš za različite veličine, visine i tip građe.

 

04 Fotografija

Inkluzivna fotografija je budućnost – 2025. donosi revoluciju i u vizuelnim medijima!

Zaboravite na standardizovane slike koje prikazuju samo jedan tip lepote! Fotografije sada slave diversitet – različite rase, uzraste, polove, tipove tela i sposobnosti. Brendovi i kreatori sadržaja ne traže samo slike, već žele da svaka osoba bude viđena i predstavljena.

Inkluzivnost postaje ključ za uspeh u društvenoj i komercijalnoj fotografiji kao i pobednička strategija koja garantuje da svi budu predstavljeni onako kako zaslužuju!

 

05 Packaging

JYSK, danski maloprodajni lanac sa proizvodima za domaćinstvo, nedavno je uveo praksu korišćenja brajevog pisma na ambalaži svojih proizvoda, kako bi olakšao pristup osobama sa oštećenjem vida. Ovaj korak ka inkluzivnosti nije ostao neprimetan ni na domaćem tržištu, jer je omogućio lakše snalaženje i bolju samostalnost osobama sa vizuelnim smetnjama. Ovaj trend nije jedinstven samo za JYSK, jer su i poznate francuske kozmetičke kuće poput Bioderme i L’Occitane već usvojile sličnu praksu.

Evropska unija takođe prepoznaje važnost smanjenja svakodnevnih prepreka za slepe osobe i osobe sa oštećenjem vida. Prema Direktivi 2004/27 EC od 31.03.2004, koja je na snazi od 2007. godine, uveden je zahtev da nazivi lekova moraju biti ispisani brajevim pismom na svim pakovanjima, čime se dodatno doprinosi većoj samostalnosti i jednakim šansama za sve građane.

 

06 Maloprodaja

Svake srede i subote, od 9 do 10 ujutro, Tesco UK pokreće „tihe sate kupovine“, stvarajući mirnu i opuštajuću atmosferu za sve koji žele malo tišine dok obavljaju kupovinu. Svetla se prigušuju, a zvukovi na kasi postaju tiši u svim njihovim većim marketima.

Na domaćem tržištu, MEGA MAXI uspešno primenjuje trend sa svojim MIRNIM SATIMA kupovine, koji se svakodnevno održavaju od 13h do 15h na Adi, a od 12h do 14h u Nišu.

Britanski lanac ASDA usvojio je sličan princip, sa ciljem da pruži ugodnu kupovinu osobama sa autizmom. “Sati autizama“ je inicijativa koja se iz jednog slučaja, osmišljenog da bolje odgovori potrebama dece sa autizmom, pretvorila u praksu i proširila po svim ASDA supermarketima u Velikoj Britaniji. Ovaj koncept pokazuje da najbolji primeri inkluzivnosti započinju baš sa ne-korisnicima (deca sa autizmom). Svaka osoba ima svoje jedinstvene sposobnosti, ali i ograničenja tih sposobnosti, bilo ona trajna ili priveremna.

Kada dizajniramo sa posebnom pažnjom prema osobama sa invaliditetom, zapravo stvaramo rešenja koja koriste svima. Često ne shvatamo da inkluzivni dizajn ne samo da unapređuje korisničko iskustvo, već poboljšava inovativnost i donosi veću vrednost za sve korisnike.

U svetu koji se ubrzano menja, inkluzivnost postaje ključ za kreiranje budućnosti koja slavi različitost i jednakost. Umesto da ostane samo trenutni trend, inkluzivnost treba da bude temelji na kojima gradimo društvo koje poštuje svakog pojedinca.

Jasmina Matić

Creative Strategy Lead

Experiment