Vizuelni izraz, kao najdirektnija refleksija vrednosnog seta jednog brenda, uvek je i odraz njegove osetljivosti na socijalne, kulturne i tehnološke prilike i aspiracije. Zato je u 2021. izvesna dominacija formi i izraza koje pre svega pokušavaju da odgovore na sve vidove tenzija i nesigurnosti koje je 2020. godina donela i učinila vidljivijim, i to na dva načina: kroz umirivanje i pojednostavljivanje; i kroz reanimiranje nade, optimizma i zabavnosti. Ključna reč će verovatno biti odmerenost, iliti balans.
Da stvar bude izazovnija, originalnost u pristupu ponovo dobija na vrednosti. Ubrzana cirkularnost i “trošenje” trendova, brzo od brendinga napravi blending, pa je za očekivati da autentičnost konačno dobije svoj pravi smisao.
Proteklih par godina videli smo sve moguće kolorne nijanse, intenzitete, kombinacije i gradijente. Ipak, kao odgovor na preplavljenost senzacijama, distrakcijama, tehnologijama i “industrijama” (u svakom smislu), preferencija organskih boja i desaturisanih ( muted ) tonova je već prošle godine postala očigledna. Ovo su nijanse koje donose smirenje, signaliziraju prizemljenost, sigurnost, prirodnost. Korak dalje od ovog trenda je prelazak na potpunu ahromatiku i dark mode. Benefit toga je jasan, a efektnost ne izostaje. Ipak, svetu uvek treba malo boje, pa je za očekivati eksperimentisanje vibrantnim akcentima, spajanje naizgled nespojivih tonova, i kombinovanje crno-belih formi sa sepia i jedva primetnim, skoro providnim bojama. U ovom smislu je zanimljiv i odabir boje za 2021. od strane PANTONE instituta – nije jedna nego dve; i to po prvi put jedna ahromatska (siva), a druga “illuminating” (svetlo žuta).
Kao jedan od najvažnijih i najmoćnijih alata u dizajnu, tipografija je svojevrstan test dizajnerskog znanja i veštine, ali i smislenosti ili promišljenosti brend poruka i hijerarhije informacija. Klasična serifna, geometrijska, sans-serifna, statična ili animirana, 3D, kinetička, varijabilna, sa manjim ili većim distorzijama, preklapanjima ili teksturama – sve je dozvoljeno i smisleno - ako je smisleno. Forma je poruka. Make my message bigger.
Kada pričamo o autentičnosti, trendovi u ilustrovanju na najzanimljiviji i najupadljiviji način pokazuju kako se odvija “blending”: ne samo da jedan popularan izraz postane toliko dominantan da marginalizuje sve druge ekspresije, nego biva primenjen na bilo šta i pokušava da prodaje sve: kozmetiku, cipele, lekove, IT, čokoladu, osiguranje, knjige, restorane, hranu za pse... Kao odgovor na anti-dizajn fore, vektorske ilustracije, svedene geometrijske oblike i stock, očekujemo procvat pravog autorstva, zanatskog rada, crtanja “iz ruke”, eksperimentisanja sa stilovima i tehnikama. U svakom slučaju, proboj raznovrsnijih izraza lepote prirode i društva.
JOMO (joy of missing out) kod ljudi-korisnika-konzumenata uvećava FOMO (fear of missing out) kod kompanija i brendova. Tu su i rastuće tehnološke mogućnosti i veća dostupnost alata za 3D i animaciju, pa je predvidljiv prelazak flat ilustracija i UI dizajna na 3D, i statičnih prikaza na pokret. Ipak, odmerenost će biti važna, pa će 3D ilustracije biti minimalnije, a animacije najzanimljivije u primeni na UI mikro-interakcije.
Kad god smo u krizi, potrebno nam je malo prošlosti. Ponekad kao ironična odstupnica od tehnološke budućnosti, ponekad kao čista romantična veza sa pre-mobilnom erom; a u ovim vremenima, i kao metod komuniciranja premiuma i luksuza na “topliji” način. Retrofiliju ćemo videti u vraćanju na inspiracijske izvore 70-ih i 80-ih kroz serifne fontove, bogate florale, analognu fotografiju i vintage filtere, cartoonish stilove u ilustraciji i ponovnom oživljavanju brend maskota.