×
DIZAJN powered by beton
main_img_blog_trendovi

DIZAJN TRENDOVI 2020.

Proteklih par godina možemo primijetiti tihu revoluciju u dizajnu, gdje digitalni dizajn kao medij ili pak, definicija stila, preuzima primat nad brandingom u print medijima. No, u zadnje vrijeme vidimo da se taj trend rasta usporava. Klijenti prema svojim potrebama i preferencama prilagođavaju komunikaciju gdje balans između digitalnog i papirnatog postaje jasniji, što znači da se prednosti oba medija počinju bolje iskorištavati. Kvaliteta tiskarske produkcije postaje sve važnija, pogotovo u oblikovanju pakiranja. Tisak, odnosno tehnologija tiska, sve više postaje dio koncepta i jedan od alata promišljanja autora, a ne samo završni dio procesa.

Digitalni dizajn, pogotovo estetika koju nosi, prelazi s osobnih ekrana u fizičke prostore, postaje animiran, imitira postulate dizajna za tisak, te briše granice definicije digitalnog i objektnog. Tvrdnja kako je dizajn interdisciplinarna djelatnost sve više dobiva na značenju i istinitosti. Dramatičan skok konceptualne i tehničke kvalitete je popraćen cijelim nizom suradnika na projektu. Umjesto jednog sveznajućeg autora, sad iza dobro opremljenih projekata stoji široka paleta znanja i ljudi, što kvantitativno, što kvalitativno. Brand stratezi, copywriteri, dizajn menadžeri, ilustratori, fotografi, arhitekti, historičari, psiholozi i mnogi drugi stručno nadopunjavaju silna istraživanja i nastojanja. Bliska budućnost dizajna je sad.

01 Dizajn u pokretu

Dizajn u pokretu sve više dobiva svoje mjesto u komunikacijskim kanalima brendova i institucija. Na tankoj liniji između animacije, kratkometražnog filma i grafičkog efekta u pokretu, postaju novi interesantan segment motion designa. Kratke, promišljene animacije postaju pravi eye-catcher i donose nova iskustva za autore i korisnike. Jednostavnost, apstrakcija, tipografija su česti lajtmotivi autorskih nastojanja.

02 (Nova) fotografija

Komercijalna fotografija proživljava ponovni procvat zadnjih godina nekoliko godina u social media eri, gdje čak dolazi do zasićenja istom. Nove tendencije iz visoke mode, a posebno iz sfera art fotografije prelaze i u sferu korporativnih komunikacija. Naglasak na autorstvu, stilu, separaciji od običnog donose nova rješenja i ideje. Lijepo postaje ružno, obično postaje ekstravagantno. Kako se granice između digitalnog i objektnog brišu, tako i svojstva fotografije koja su nekad i potpuna laž, postaju zanimljiva i daju korak prednosti i avangarde autorima i naručiteljima. Fotografija postaje image making, a dokumentaristički aspekt ostaje za neke druge sfere ovisne o kontekstu. Pokretna statična slika, animatici, udišu nov moment fotografiji, koja ostaje zarobljena u vremenu dok tok u njoj neprestano traje.

seo

03 Varijabilna tipografija

Nova (stara) tehnologija produkcije fontova znači novi vrli svijet za tipografiju. Varijabilni fontovi, za razliku od standardnih fontova, sadrže sve permutacije debljina i širina u jednom fontu (fileu). Prednosti su ogromne, a osim uštede serverskog prometa i prostora tu je i pristup definiranju debljina, širina i stilova koji omogućuje lakše rješavanje raznih problema.Dobar primjer za to je pozivanje specifičnih debljina fonta na ekranima lošijih rezolucija kako ne bi dolazilo do lošeg renderiranja slova. Za 2020. i nadolazeće godine očekujemo sve više kreativnih rješenja koji koriste potencijal i moć tehnologije. Jedan od recentnih primjera je Museum of the Home, čija je osnova vizualnog identiteta varijabilni font. Inspiriran je igrom svjetla i sjene, čiji su rezultat debljine i smjer koji definira tok i smjer svjetla. Ovim pristupom identitet ima dovoljnu širinu za definiranje tona i smjera poruke ovisno o namjeni, te alat kojim identitet čini dinamičnim i svježim kroz dugi niz godina.

04 Povratak korijenima


Zasićenost generičnim geometrijskim tipografijama, općenitim vizualnim identitetima koji su odraz lijenosti, nezainteresiranosti ili, pak, ograničenih budžeta, napokon dovodi do napretka u promišljanju identiteta, gdje bolji među nama shvaćaju potrebu diferencijacije i srž grafičkog dizajna.

text-img

Živimo u svijetu u kojem se trendovi mijenjaju na tjednoj bazi, a trajnost slike u očima potrošača iznosi nekoliko sekundi. Povratak korijenima, te vraćanje grafičkog u grafički dizajn, nešto je što možemo očekivati u nadolazećem periodu. Serifne tipografije, teksture, kist, potez, ilustracija i duh je nešto što očekujemo u godinama što dolaze. Print nije mrtav!

05 Anti anti-estetika

Antiestetika, kao bunt unutar sfera grafičkog dizajna, prisutna je već dugi niz godina. Prvo kao bunt protiv korporativnosti dizajna, koji kad je u sferi robe, opet je u suštini u sukobu sam sa sobom. Nastaje kao parazit punk estetike, uslijed zasićenosti modernizmom gledanim kroz prizmu estetike. Nekad se uspješno povezuje se s materijom i kontekstom, dok nekad kao lijeno rješenje problema forme i komunikacije. Nezgrapna tipografija, groteskni i nerazumljivi layouti, “brutalizam” materijala, simuliranje tehničke nevještosti, kolor sukobi - ne preporučujemo koristiiti ako se sadržaj koji obrađuje ne razumije i ne pročita više puta.

06 (Vizualni) identitet

Vrijeme je, (ipak je 2019. godina u zalazu) da autori (širi tim kreativnih djelatnika) i naručitelji shvate kako vizualni identitet nisu samo stavke poput jedne ili više boja, tipografija i znak/logotip.

U ovo vizualno zasićeno doba dublje promišljanje identiteta nisu apsolutno nužni navedeni standardi i postulati stari koliko i grafički dizajn. Danas je sve i sve može postati identitet. Ili pak ništa. Ili pak čaša vode. Ili sjena.

07 Programirani dizajn

Generativni, programirani, proceduralni dizajn s napretkom tehnologije i hardwareskih mogućnosti postaje svakodnevnica. Samim time i pristupačan širem broju naručitelja. Razvijanje generativnog softwarea omogućuje jednostavnu izvedbu kompleksnih i vrlo dinamičnih rješenja, kao u primjeru 2000 različitih naslovnica za izdanje Unit editionsa.

Kreativni kod, proizveden kroz programske toolkite poput Openframeworksa i Processinga, omogućuju generiranje vizualno kompleksnih, animiranih ili pak rješenja za AR (artificial reality) sfera.